Libertas međunarodno sveučilište, Trg J.F. Kennedy 6b, 10000 Zagreb, Hrvatska, ssokcevic@libertas.hr
STRUČNI RAD
ISSN 2637-2150
e-ISSN 2637-2614
UDK 339.727.22/.24:330.34(497.5)
DOI 10.7251/STED2202049S
Primljen rad: 15.10.2022.
Prihvaćen rad: 15.11.2022.
Publikovan rad: 30.11.2022.
http://stedj-univerzitetpim.com
Autor za korespondenciju:
Sandra Šokčević, Libertas međunarodno sveučilište, Trg J.F. Kennedy 6b, 10000 Zagreb, Hrvatska, ssokcevic@libertas.hr
Copyright © 2022 Sandra Šokčević; published by UNIVERSITY PIM. This work licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 4.
SAŽETAK
Inozemna izravna ulaganja u Republici Hrvatskoj sustavno se prate od 1993. godine. Tijekom ratnih godina priljev stranog kapitala, kako u obliku direktnih, tako i u obliku portfeljnih inozemnih investicija bio je neznatan. Znatnija inozemna investicijska aktivnost prisutna je od 1996. godine. Svjesna značaja što ga FDI (Foreign Direct Investment) mogu imati na državu primateljicu, i kao čimbenik ubrzanog ekonomskog razvoja, ali i kao izvor za financiranje manjka na tekućem računu platne bilance, Hrvatska je deklarativno promovirala politiku privlačenja stranog kapitala. Iako je u prvih nekoliko godina nakon rata ta promocija bila većinom sračunata na hrvatsku dijasporu, pod pritiskom međunarodne zajednice počela je privatizacija u sektoru bankarstva i telekomunikacija i tu je, od poratnih godina, bio usmjeren najveći iznos stranog kapitala. Tako je u drugom dijelu 1990-ih, nakon normalizacije stanja u državi, Hrvatska ukupno prikupila nominalno oko 4,5 milijardi USD inozemnih izravnih ulaganja, najviše pomoću privatizacije, a najveći priljev deviznih sredstava ostvaren je u 1999. godini, u iznosu od 1,2 milijarde USD (prvi krug privatizacije HT-a). U ovome radu se analiziraju čimbenici koji utječu na inozemna izravna ulaganja tesnage, slabosti, prijetnje i prilike za poticanje priljeva inozemnih izravnih ulaganja u gospodarski okvir Republike Hrvatske, prezentirase indeks konkurentnosti struktura i aktivnosti inozemnih direktnih ulaganja u Republici Hrvatskoj. Zaključno se može naglasiti kako Republika Hrvatska od svog osamostaljenja ulaže napore kako bi privukla što je više moguće inozemnih ulaganja pri čemu postiže ograničene rezultate.
Ključne riječi: inozemna izravna ulaganja, indeks konkurentnosti, Republika Hrvatska.
